Informacije za posjetitelje
STALNI IZLOŽBENI POSTAV

RADNO VRIJEME

Pon.-pet. 08-20 sati
Sub.-ned 10-20 sati

Državnim praznicima i
blagdanima od 10-15 sati

Cijene ulaznica:

1. Odrasli pojedinačno 30,00 kn
2. Grupe odraslih (više od 5 osoba)
    cijena za 1 osobu 20,00 kn
3. Učenici, studenti, umirovljenici 10,00 kn
    (s obzirom da već imaju nižu cijenu
    ulaza ne odobrava se popust na
    grupni posjet)

Besplatan ulaz:
- djeca do 12 godina
- osobe s posebnim potrebama
- članovi strukovnih društava (Hrvatsko muzejsko društvo, Društvo povjesničara umjetnosti, ICOM, Društvo etnografa, povjesničara, arheologa i slično) uz predočenje članske iskaznice

Stručna vodstva:
Besplatna stručna vodstva tokom jutra za školsku djecu i vrtiće, te školske ekskurzije, uz najavu telefonom na broj 022/213-880 najmanje 1 dan prije posjeta

Ostali se trebaju najaviti Udruzi turističkih vodiča „Mihovil“ – Šibenik (predsjednici gdi Jasenki Ramljak na mobitel 091/ 516 37 32) Vodstva su organizirana na svim jezicima, a cijena vođenja (sat do sat i pol) je 250,00 HRK.

Fotografiranje: Dozvoljeno

 


Naslovna
O muzeju
Odjeli
Izložbe
Stalni postav
Foto galerija
Pravo na pristup informacijama
Publikacije
Natječaji
Kontakt

stalni postav

Muzej grada Šibenika nalazi se u Kneževoj palači, nekadašnjem sjedištu najvišeg predstavnika vlasti – gradskog kneza. Palača je građena je i pregrađivana od 13. do 18. stoljeća, stoga je njezina unutrašnjost s vremenom izgubila velik dio svoje izvornosti. Stalni postav Muzeja grada Šibenika smješten je u atriju i južnom krilu Kneževe palače, a prezentira povijest grada i njegove okolice od 6. tisućljeća prije Krista do kraja 18. stoljeća.

U prvom dijelu izložbenog prostora (atriju) predstavljena je arheologija šibenskog kraja. Arheološki nalazi s pedesetak lokaliteta pokazuju dugi kontinuitet naseljavanja položaja u okolici grada, što je postupno dovelo do formiranja Šibenika kao središta ovog područja tijekom srednjeg vijeka. Izložena građa je kronološki podijeljena u četiri velika razdoblja: prapovijest, antiku, kasnu antiku i srednji vijek. Posebnu pažnju zaslužuju teme koje su specifične upravo za šibensko područje. U prapovijesnom segmentu to je bogata ostavština danilske kulture (6. – 5. tisućljeće prije Krista), uključujući poznate danilske ritone. Antički su kuriozitet nalazi iz Diomedova svetišta na rtu Ploči (3. stoljeće prije Krista – 1. stoljeće poslije Krista) i nadgrobni natpisi iz Danila koji služe kao jedinstven izvor za proučavanje ilirske onomastike. U kasnoantičkom dijelu stalnog postava dominira rekonstrukcija oltarne ograde iz 6. stoljeća s nalazišta dvojnih ranokršćanskih crkava na Srimi – Prižbi. Arheološke teme zaključuju važni starohrvatski lokaliteti – Dubravice i Sv. Lovre, te naposljetku, prikaz razvoja srednjovjekovnog nakita od 8. do 15. stoljeća.

Pregled arheološke baštine šibenskog područja dopunjen je multimedijskim sadržajima koji posjetiteljima na interaktivan način dodatno približavaju sva zastupljena nalazišta, kao i većinu izloženih predmeta.

Reprodukcijom isprave hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. iz 1066. godine i oznakama grada (grbom i zastavom) počinje priča o životu Šibenika i njegovom nastanku na Tvrđavi sv. Mihovila. U prizemlju južnog krila se potom nižu najvažniji događaji, dokumenti i spomenici iz vremena hrvatskih kraljeva i Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva (od 11. do početka 15. stoljeća). Rijetki sačuvani primjerci romaničke umjetnosti 13. stoljeća u gradu su najstarija šibenska crkva – Sv. Krševan i najstarija palača – Rossini. Pregled razvoja grada tijekom 13. i 14. stoljeća, za vrijeme patronata plemićke obitelji Šubića Bribirskih, zaključuje osnivanje šibenske biskupije bulom pape Bonifacija VIII. iz 1298. godine, čime Šibenik dobiva civitet. Umjetničko stvaralaštvo 14. stoljeća zastupljeno je Poliptihom Paola Veneziana, kamenim skulpturama sv. Magdalene i golubice, te audiozapisom Šibenske molitve - najstarijeg latinicom zapisanog pjesničkog teksta na čakavskom narječju.

Audiovizualnom prezentacijom dočarano je i najveće razaranje Šibenika iz 1378. godine, kada je mletački admiral Vettor Pisani napao, porušio i zapalio grad.

Novo razdoblje donosi prijelomna 1412. godina i pad Šibenika pod vlast Venecije, o čemu svjedoči reprodukcija dukale mletačkog dužda Mihovila Stena. Četiri stoljeća duga venecijanska vlast donijela je Šibeniku tek ograničenu autonomnu gradsku upravu koja se ostvarivala u isticanju i korištenju gradskog grba, vlastitog novca (bagatina) i lokalnih mjera za dužinu (šibenskog lakta), te u tiskanju Statuta grada. 15. stoljeće je i zlatno doba umjetnosti, osobito graditeljstva u Šibeniku. Izloženi kameni predmeti (plemićki grbovi i plastika) uokviruju središnju temu ovog dijela stalnog postava – Katedralu sv. Jakova (1431. – 1555.), jednog od najznačajnijih hrvatskih spomenika. Kroz arhitektonsko-kiparski studio katedrale prezentirana je impresivnost i značaj samog spomenika, kao i radionice Jurja Dalmatinca, a kasnije i Nikole Firentinca, kojom Šibenik postaje graditeljski centar Dalmacije. Posebno su vrijedni izlošci originalni segmenti kupole katedrale, portala i sitne dekorativne plastike.

O intenzivnoj slikarskoj i kiparskoj djelatnosti u vrijeme gotike svjedoči izbor djela na povišenom dijelu prizemlja, a izdvajaju se Bogorodica s djetetom Blaža Jurjeva Trogiranina i Sv. Ivan Jurja Petrovića. Umjetnost renesanse predstavljena je bogatom zbirkom starih majstora (Vittore Crivelli i Antonio Rosselini) te ostvarenjima zlatarstva i drvorezbarstva. Razdoblje gotičko-renesansnog stvaralaštva zaključuju rekonstrukcija dijela Gradske vijećnice, porušene u 2. svjetskom ratu, te izdvojena tema šibenskih zvona.

Slijed razvoja umjetnosti u Šibeniku nastavlja se na vrhu stepenica prvoga kata prikazom odabranih najboljih predstavnika barokne sakralne i profane arhitekture te kasetiranim stropovima, djelima Jerolima Mondelle (propovjedaonica u katedrali i oltar u Crkvi sv. Frane) i drugim primjercima iznimno kvalitetnog drvorezbarstva.

Središnji dio prvog kata posvećen je znamenitim Šibenčanima i humanističkom krugu po kojem se Šibenik isticao među gradovima mletačke Dalmacije. Antun Vrančić, Faust Vrančić, Martin Kolunić Rota, Božo Bonifačić, Horacije Fortezza, Juraj Šižgorić, Dinko Zavorović, Frane Divnić i drugi svojim su bogatim stvaralačkim opusom i velikim ugledom dali snažan doprinos hrvatskom i europskom humanizmu. Njihovo je stvaralaštvo predstavljeno originalnim djelima, pretiscima i multimedijskim prezentacijama. Među njima se izdvajaju Rotin portret Antuna Vrančića i Karla V., Fortezzin mjedeni umivaonik te originalna izdanja Machinae Novae i Rječnika Fausta Vrančića.

Barokna umjetnička produkcija u Šibeniku tijekom 17. i 18. stoljeća je u stalnom postavu zastupljena pretežno liturgijskim predmetima – kaležima, moćnicima, svijećnjacima, raritetnim knjigama – te drugim slikarskim i skulpturalnim djelima.

Nadalje, multimedijskom prezentacijom predstavljene su i povijesne orgulje, od kojih je u Šibeniku sačuvano čak šest. Od njih se posebno izdvajaju orgulje iz 1762. godine u Crkvi sv. Frane, poznatog majstora Petra Nakića.

Povišeni dio prvog kata posvećen je temi dugotrajnih ratovanja s Turcima (naročito tijekom 16. i 17. stoljeća) koja su rezultirala kontinuiranim utvrđivanjem gradskih bedema i gradnjom šibenskih tvrđava. Izložen je niz snimaka, tlocrta, presjeka i maketa svih šibenskih fortifikacija, kao i izabrani primjerci oružja iz razdoblja od 15. do 18. stoljeća. Uz ratove s Turcima vezana je i tema kuge, koja je dočarana audiovizualnim elementima.

Stalni postav zaključuje 1797. godina kojom završava dugi period mletačke uprave, nakon čega Šibenik započinje građanski život 19. stoljeća.