Informacije za posjetitelje
STALNI IZLOŽBENI POSTAV

RADNO VRIJEME, ULAZNICE, STRUČNA VODSTVA


 


Naslovna
O muzeju
Odjeli
Izložbe
Stalni postav
Foto galerija
KULTajmo u Šibeniku
Pravo na pristup informacijama
Javna nabava
Dokumenti
Publikacije
Natječaji
Kontakt



Muzej grada Šibenika objavljuje

IZBOR RADOVA
za sudjelovanje na 52. manifestaciji More ljudi obala



RASPISIVANJE REDOVITIH IZBORA ZA ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA MUZEJA GRADA ŠIBENIKA

ODLUKA O RASPISIVANJU IZBORA


ODLUKA O SAZIVANJU SKUPA RADNIKA

Muzej grada Šibenika otvoren je za posjetitelje

ODLUKA o radnom vremenu za posjetitelje, te o cijenama ulaznica i ostalih usluga



POSTUPAK JEDNOSTAVNE  NABAVE
 

Projekt: lnovatlvni pristup i digttalni sadržaji na povljesnim tvrđavama: Fortress Relnvented
ODLUKA o odabiru najboljeg ponuditelja

Pravilnik o načinu provedbe postupaka javne nabave

ODLUKA o izboru polaznika/ce stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za restauratora u Muzeju grada Šibenika

Upiti
upiti@muzej-sibenik.hr









Novosti...

Otvorenje izložbe Preporođeni Šibenik – 150. obljetnica pobjede
Narodne stranke u Šibeniku 1872./1873.




Ovi prijelomni događaji u šibenskoj povijesti omogućili su realizaciju jednog od temeljnih ciljeva hrvatskoga narodnog preporoda - uvođenje hrvatskog jezika kao službenog u općinsku administraciju i škole, a dugogodišnja vlast Narodne stranke, koja je s kraćim prekidima trajala do 1903. godine, osigurala je temeljitu preobrazbu grada i rađanje modernog Šibenika.  


 

Poziv na znanstveni skup "Crowdsourcing Landscapes"
digitalno bilježenje krajolika

Krajolici predstavljaju lica kulture očita zbog načina stvaranja kakav  opisuje ovaj naslov na engleskom jeziku, bilo svojim strukturama ili značenjima. Ne postoje posve budžetski krajolici, oni su uvijek stvar mnogih stvaratelja. Uvijek su i lokalni i globalni, bilo po svojim kulturama, tržištima ili preobrazbama.

Jedna takva se u naše vrijeme ubrzava masovnim korištenjem  georeferiranih snimaka. Prije pola stoljeća je kulturnom antropologu Haroldu Conklinu za etnografski atlas rižinih terasa filipinskih  Kordiljera trebao čitav institucionalni kartografski pogon a entuzijasti su diljem svijeta popise vernakularnih građevina imali objavljivati kao knjige. Danas se takva civilna etnografija odvija na internetu, s rijetkim institucionalnim projektima koji obično i ne dolaze do publiciranja. Conklinov Atlas je argumentirao prvi poljodjelski krajolik u Popisu svjetske baštine dok se širi učinci primjene GIS-a u krajobraznoj baštini tek pomaljaju, redovito s međusektorskim povezanostima.

Stoga ovaj vid krajobrazne "citizen science" kao rekapitulacijski povod uzimamo na 10. obljetnicu otvaranja javnog popisa Suhozid.Hr, ne ograničavajući se samo na krajobrazna strukturiranja u kršu. Ovaj je  popis na polazištima članka objavljenog u "Prostoru" 2010. godine otvorio etnolog Jadran Kale, pod uredništvom arhitekta Filipa Šrajera
koji je kasnije i doktorirao radom o popisivanju suhozidne baštine uz pomoć GIS-tehnologije. Skup je smješten u ambijent koji je poslužio pri utanačivanju prve verzije tog popisa.

Kao teme poticajne za sudjelovanje ovakvom prilikom ističemo:

- "citizen science" i prostor
- GIS-osnaživanje "prava na krajolik" (Egoz 2011.: "The Right to Landscape")
- perspektive režimâ baštine u širokim civilnim obuhvatima
- evidencije i registri kulture na razmeđima papira i mobitela
- registri vernakularne kulture, vernakularnog graditeljstva, kulturnih krajolika i pripadnih sorti i pasmina
- oblikovanje krajolika kao nematerijalno kulturno dobro
- muzeji, ekomuzeji i muzeji na otvorenom kao lokalne institucije krajobraznih evidencija
- civilno umrežavanje i hibridna pedagogija popisâ javne digitalne humanistike

Ovim temama za poticanje rasprave ne ograničavamo horizont prijava, već  ga otvaramo i za druge koje se bave suhozidima i ostalim baštinskim elementima pejzaža krša, njihove suvremene transformacije i odraze u
poimanju baštine i njenom upravljanju. U tako širokom obzoru držimo neminovnim interdisciplinarna i pluridisciplinarna obilježja istraživanja, kako krajolika krša tako i drugih sredina. S takvom namjerom naizmjence koristimo izraze "krajolik", "krajobraz" i "pejzaž".

Znanstveni skup će se održati 13.-15. IV. 2023. u Domaćinovoj bunji, najvišoj istočnojadranskoj posve suhozidnoj građevini, koja se nalazi na poluotoku Srima između Šibenika i Vodica. Izlaganja će biti prenošena internetski s mogućnošću udaljenog uključivanja u raspravu. Uvodna izlaganja će biti priređena u nedalekom kompleksu Čačine gomile, registriranom kulturnom dobru Republike Hrvatske. Sudionici će biti smješteni u obližnjim Bogdanovićima s objedima posluženim u vinariji Baraka na Prižbi. Zaključnog dana skupa priredit će se obilazak
istaknutih suhozidnih građevina i krajolika šibenskog otočja, s kotizacijom od 50 €.

Organizatori skupa su Muzej Grada Šibenika i Sveučilište u Zadru.
Sažetak izlaganja se na adresi "skup10@suhozid.hr" treba prijaviti do 31. I. 2023. godine. Selekcija izlaganja dovršit će se do 28. veljače.

Smještaj Domaćinove bunje je https://tinyurl.com/Domacinova, a model Čačine gomile na https://tinyurl.com/Cacina3D

Znanstveni odbor skupa:
Jadran Kale, Filip Šrajer, Borna Fuerst Bjeliš, Jasna Popović i Mario Katić.

Organizacijski odbor skupa:
Željko Krnčević (Muzej Grada Šibenika), Tomislav Oroz (Odjel za
etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru), Zlatka Rodin-Domaćinova
(Memorijalni centar Faust Vrančić), Meri Krnić (LAG "More 249"), Nikola
Baraka (Vinarija Baraka), Nataša Vrcić (Grad Šibenik) i Gordana Birin
(Grad Vodice).



 

ČETIRI BUNARA: NEISPRIČANA PRIČA

Četiri bunara: neispričana priča je digitalni edukativno-umjetnički projekt čiji je cilj na jedan nov i inovativan način popularizirati i educirati javnost o povijesnom i kulturnom naslijeđu grada Šibenika.

Projekt se bavi "zlatnim dobom Šibenika" odnosno 15. i 16. stoljećem kada su izgrađeni šibenski bunari. Četiri skladbe, po jedna za svaki bunar, svojevrsni su glazbeni i dramski činovi tematizirani po glavnim preokupacijama onog doba:

>>> opširnije >>>

 




Živimo li u vremenu sve većeg otuđenja unatoč brojnim mogućnostima povezivanja? Ili se povezujemo, pronalazeći zajedničke interese, u zajednice okupljene oko istih ciljeva?

Radioprijemnik bio je jedan od prvih vidova održavanja spone pomorca s članovima obitelji. Najbolje nam o tome svjedoči radioemisija Pomorska večer osnovana upravo iz spomenutog razloga, i to još davne 1952. g. Radioemisija ove godine slavi sedam desetljeća kontinuiranog rada što je čini najdugovječnijom hrvatskom radijskom emisijom. Danas se radiovalovima manje služimo za komunikaciju, već bežični prijenos podataka uglavnom povezujemo s internetom i suvremenim mogućnostima bežičnog komuniciranja među kojima sigurno predvode različite društvene mreže.

U tom kontekst manifestacija More ljudi obala, koja ove godine nosi podnaslov Veze, postavlja određena pitanja:

Može li posredovanje, u ovom slučaju virtualno povezivanje (radiovalovi / internetska veza) zamijeniti fizičku prisutnost ljudi? Kako danas povezujemo obale? Što nas spaja, a što razdvaja? Spaja li suvremena tehnologija zaista danas ljude, obale, svjetove? Leži li budućnost veza u virtualnom svijetu i bez fizičke bliskosti?

Kao i prošle godine, odlučili smo se i ove, napraviti uvertiru u izložbu i otvorenje započeti tribinom. Naša gošća biti će Maja Šintić pedagoginja i sociologinja, aktivistkinja različitih organizacija civilnog društva (Š.U.M., Kolektiv 4B) koja će zajedno s Leilom Topić, višom kustosicom Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb i Anitom Travčić, višom kustosicom Muzeja grada Šibenika povesti razgovor na temu integracije, društvenog angažmana i povezivanje zajednice i muzeja.





Dragi sugrađani i svi koji volite Šibenik i njegovu povijest.

Evo vam malo virtualne šetnje kroz Muzej grada Šibenika koju ćemo nadograđivati. Uskoro vas očekuju i brojne informativno-edukativne zanimljivosti koje će vas unutar virtualne šetnje provesti bogatim povijesnim nasljeđem Šibenika i njegovog okruženje.

Muzej je i dalje otvoren za pojedinačne posjete, a za grupne se strpimo.


Drugi poziv za prijavu izlaganja na znanstvenom skupu Šibenik i šibenski kraj u razdoblju hrvatskog narodnog preporoda

Povodom 150. obljetnice pobjede Narodne stranke na općinskim izborima u Šibeniku Državni arhiv u Šibeniku, Hrvatski institut za povijest, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu i Muzej grada Šibenika pripremaju znanstveni skup radnog naslova Šibenik i šibenski kraj u razdoblju hrvatskog narodnog preporoda koji će biti održan u Šibeniku 24. – 25. studenog 2022. godine. 

Opširnije: www.dasi.hr



Dana 8. ožujka 2022. godine u 18:00 u izložbenom prostoru Muzeja grada Šibenika održat će se svečano otvorenje gostujuće izložbe „D'Annunzijeva mučenica“ Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka koju potpisuju autorice Tea Perinčić i Ana-Maria Milčić.

Tema izložbe vezuje se uz turbulentni period riječke povijesti od rujna 1919. do prosinca 1920. godine kad je Gabriele D'Annunzio, proslavljeni talijanski pjesnik i književnik, sa svojim sljedbenicima okupirao Rijeku u cilju njezina pripojenja Italiji. Međunarodno nepriznato „Regentstvo Kvarnera“ koje D'Annunzio uspostavio po okupaciji je, u svom kratkom postojanju, bilo poprištem mnogih neuspjelih društvenih i političkih eksperimenata, a ponajviše se ističe kao formativni moment u razvoju talijanskog fašizma.

Odmah po otvorenju izložbe kustosica Tea Perinčić će održati predavanje kojim će se sudionicima pružiti uvid u događaje koji su pratili D'Annunzijevu okupaciju te kako su se oni odrazili svakidašnjicu hrvatskih žitelja grada Rijeke i njegove neposredne okolice. Izložbu ćete moći razgledati sve do 8. svibnja tekuće godine.




VIRTUALNA IZLOŽBA
Crtice iz kriznih vremena

Zbog epidemije koronavirusne bolesti COVID-19, obilježavanje Noći muzeja se već drugu godinu za redom većim dijelom preselilo u virtualni svijet. Izvanredne okolnosti u kojima trenutno živimo potaknule su nas da za prvu virtualnu izložbu Muzeja grada Šibenika potražimo u našem fundusu predmete koji svjedoče o sličnim situacijama u prošlosti.

www.mgs-virtualno.com.hr 


IZAZOV – BUDI SLIKA IZ ŠIBENSKOG MUZEJA

Muzej grada Šibenika pozvao je sve građane da sudjeluju u izazovu „Budi slika iz šibenskog muzeja“ Cilj izazova je rekonstruirati sliku po izboru iz naše fotogalerije koju smo pripremili i to predmetima iz vlastitog doma.

Svojim angažmanom sudionici su oživjeli dio muzejskog inventara te pridonijeli širenju pozitivnog utjecaja kulture na društveni život u teškim vremenima kao što su današnja. Hvala svim sudionicima na kreativnim rešenjima. Svojim sudjelovanjem omogućili ste da Šibenik i šibenski muzej postanu dio globalnog kulturnog pokreta koji je obuzeo brojne svjetske muzeja. Hvala svim sudionicima.

REZULTATI IZAZOVA >>>

 

"Marija Višić Guina keramičarka je i slikarica rođena 1936. godine u Kaštelim. Slikarstvom se počela baviti još u Splitu u Učiteljskoj školi. U umjetničkom razvoju pratili su je slikar Ante Franičević, slikar i pedagog Mladen Veža te mentor Mario Kotlar. Diplomirala je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu i stekla titulu profesorice Likovne kulture. Cijeli svoj radni vijek posvetila je djeci, humantitarnom radu za potrebite, a brojni radovi čuvaju se u mnogim svjetskim zbirkama. Do sada je izlagala na preko 60 samostalnih i više od 200 skupnih izložbi.

Donacija se sastoji od ukupno 100 radova. Riječ je o presjeku umjetničkog stvaralaštva koji se ističe slikama na svili, keramoslikama, keramireljefima, keramoskulpturama, instalacijama i radovima primijenjene umjetnosti. Ova izložba hommage je djedu Mihovilu Višić, i autoričinom djetinjstvu provedenom u Šibeniku.



 
 

kontakt

 MUZEJ GRADA ŠIBENIKA
22000 Šibenik, Gradska vrata 3

OIB: 35703758632

centrala (022) 213 880 / 213 888
telefaks (022) 213 355
Radno vrijeme: od 7:30 do 15:30 sati

povremene izložbe
(ulaz s obale, pristup omogućen
osobama s posebnim potrebama)
ULAZ BESPLATAN

KAKO DO MUZEJA GRADA ŠIBENIKA

Muzej grada Šibenika je smješten na obali, u bivšoj Kneževoj palači u neposrednoj blizini Katedrale. Pristup automobilom omogućen. Parking u neposrednoj blizini Muzeja. Pogledajte na mapi